Mahovine - sitan zeleni život

čet 13. kolovoz, 2009.

Smatraju se najprimitivnijim kopnenim biljkama koje su se razvile iz algi. Mahovine su najjednostavnije građene kopnene stablašice, a vjeruje se da postoji oko 23.000 vrsta. Iako ih je najlakše naći u vlažnim i sjenovitim staništima, na kori drveća i trupaca, u šumama i na panjevima, močvarnim zemljištima, neke su se mahovine prilagodile životu u sušnim, čak pustinjskim područjima. Osjetljive su na onečišćeni zrak pa teško opstaju u gradovima.


Specifične su jer ne posjeduju provodni sustav za opskrbljivanje vodom i hranjivim tvarima stoga im cijela površina tijela služi za upijanje vode. Također nemaju unutarnji potporni sustav kao ostale stablašice niti njihovo tijelo dijelimo na korijen, stabljiku i list. Umjesto o listovima, govorimo o listićima; umjesto o stabljici o stablašcu, ne debljem od lasi; a ulogu korijena preuzele su cjevčice nalik dlačicama. Mahovine nemaju cvijet niti proizvode sjeme. Razmnožavaju se sporama (izmjenom spolne i nespolne generacije), a pri tom im je neophodna voda koja pomaže pri oplodnji prenoseći spermatozoide do jajne stanice.

Dijele se na prave mahovine, jetrenke i parožine.

Iz mahovina u močvarnim područjima nastaje vrsta ugljena – treset. Donji dio biljke, koji je neprestano u vodi, odumire jer nema dovoljno kisika i pretvara se u treset koji se koristi u hortikulturi, primjerice kao dodatak pri sadnji biljaka lončanica kojima je potrebna kisela reakcija te kao gorivo u industriji. Mahovine su biljke koje prve nastanjuju neka područja te, stvarajući humus, omogućavaju naseljavanje ostalim biljkama. Njima se hrane sobovi i lososi… U ratnim vremenima su bile korisne kada su, zbog antibakterijskih i upijajućih sposobnosti, služile kao prva pomoć za pokrivanje rana. Danas se često koriste u dekorativne svrhe.


Iako se mahovinu često ne zamjećuje ili pak smatraju korovom, ona će svakom vrtu pokloniti dojam starosti, zrelosti i spokoja. Vrlo je zahtjevno pokušati ju uzgojiti sporama. Uzorak mahovine se može prenijeti (obavezno u posudi s vodom) na novo stanište, iako neke vrste zahtijevaju točno određene uvjete koje je teško ponoviti. Materijali koji upijaju i zadržavaju vlagu poput drva ili cigle, gostoljubivi su prema mahovini, a njihova površina se može pripremiti kiselim tvarima poput jogurta…

Ukoliko se mahovinu pak želi ukloniti, potrebno je povećati količinu sunčevog svijetla, smanjiti količinu vlage ili povećati kiselost tla dodavanjem vapna.

Nena Meter Kiseljak

Pošalji prijatelju    |    pročitano ( 5866 )

<< Natrag